Slatkoća riječi ‘ljubav’



Ljubav je vrlo slatka riječ. Kad se izgovori, pobudi se vrlo ugodno raspoloženje i u srcu onog tko je izgovori i onih koji je čuju. Premda rijetko mogu shvatiti njezino pravo značenje, ipak svatko voli čuti tu riječ. Svim bićima upravlja ljubav. Mnogi će radi nje čak i život dati.

Svim bićima upravlja ljubav

Ljubav je jedina svrha ljudskoga života. Mnogi misle da je ispunjavanje njihovih sebičnih želja glavni smisao postojanja, ali nisu u pravu. Zbog ljubavi čovjek može žrtvovati sve svoje interese.

Sebičnost goni čovjeka da teži samo vlastitoj sreći i autonomiji, dok ga ljubav navodi da žrtvuje sve vlastite interese radi nečega ili nekoga tko mu je drag. Kad god postoji sukob između sebičnosti i ljubavi, ljubav je ta koja pobjeđuje. Što je sebičnost? Sebičnost je ulaganje napora da bi se postiglo ono što nam je drago. Stoga nije nerazumno reći da je ljudski život vođen ljubavlju. Ljubav postaje glavni smisao ljudskoga života, čak i kad se teži ispunjenju vlastitih sebičnih želja.

Materijalisti i oni kojima je cilj oslobođenje teže uživanju i oslobođenju, iz ljubavi prema njima

Ljubav je posebno istaknuta i na putu transcendentalizma. Dvije su vrste onih koji tragaju za duhovnim užicima, smatrajući svjetovna prolaznima: oni koji su obuzeti porivom za uživanjem i oni koje pokreće želja za oslobođenjem. Prvi su zaokupljeni potragom za bogatstvom, kraljevstvom, ženom ili djecom, ili čeznu za položajem Indre ili nekog drugog poluboga na Svargi ili za srećom na višim planetima kao što Brahmaloka. Budući da vole takve stvari, neprestano se trude steći ih.

Oni koji žele oslobođenje ne vole takve svjetovne užitke, već njeguju želju da se oslobode svjetovnih stvari. Budući da vole oslobođenje, njemu i teže. Ljubav je ono što materijalist traži od uživanja a onaj kojem je cilj oslobođenje od oslobođenja. Stoga je dostizanje ljubavi krajnji cilj i jednih i drugih. Ljubav je jedini cilj svih duhovnih nastojanja.

Što Candi dasa kaže o ljubavi

Vezano za ljubav, vaišnavski pjesnik Candi kaže:

piriti baliya, e tina akhara,
e tina bhuvana-sara
ei mora mane, haya rati-dine,
iha vai nahi ara (1)

vidhi eka cite, bhavite bhavite,
niramana kaila “pi”
rasera sagara, manthana karite,
tahe upajila “ri” (2)

punah je mathiya, amiya haila,
tahe bhiyaila “ti”
sakala sukhera, e tina akhara,
tulana diba se ki (3)

jahara marame, pasila yatane,
e tina akhara sara
dharama karama, sarama bharama,
kiva jati kula tara (4)

e hena piriti, na jani ki riti,
pariname kiva haya
piriti-bandhana, bada-i vishama,
dvija candidase kaya (5)

Tri sloga pi-ri-ti (ljubav) suština su triju
planetarnih sustava. Oni ostaju u umu
dan i noć. Ni o čemu drugom ne mislim osim o njima. (1)

Duboko se usredotočivši, Brahma je stvorio slog
pi. Kad se bućkao ocean rase, izronio je slog ri. (2)

Nakon drugog bućkanja oceana, izronio je nektar,
Koji se pretvorio u slog ti. Kako išta mogu
Usporediti s ta tri sloga,
Koja su prebivalište sve sreće? (3)

Ona osoba u čije je srce suština tih
Triju slogova silom ušla smatra dharmu,
Karmu, sramežljivost, zdrav razum, kastu i
Obiteljsku tradiciju beskorisnima. (4)

Ne znam kakva je priroda te ljubavi niti
Što će ona donijeti. Dvaput rođeni Candi dasa kaže:
„Ropstvo ljubavi uistinu je strašno.“ (5)

Neosjećajni su predmeti sjena osjećajnih predmeta

Postoje dvije vrste predmeta: osjećajni i neosjećajni. Osjećajni su izvorni, dok su neosjećajni njihov iskrivljeni oblik. Mogu se nazvati sjenama ili odrazima osjećajnih predmeta. Što god je prisutno u nekom predmetu, na neki je način prisutno i u njegovim sjenama. Stoga, sve što je prisutno u izvornim, osjećajnim predmetima također mora biti prisutno u njihovim neosjećajnim preslikama.

U prirodi je osjećajnih predmeta da vole, a iskrivljeni oblik ljubavi nalazi se u neosjećajnim predmetima

Istražimo li prirodu osjećajnih predmeta, uvidjet ćemo da je voljenje njihova jedina priroda. Ta priroda također mora na neki način postojati kao odraz u neosjećajnim predmetima. Kao što su neosjećajni predmeti iskrivljeni oblik osjećajnih,predmeta, tako su privlačnost i kretanje iskrivljeni oblik ljubavi. Oni čine prirodu neosjećajnih predmeta i prisutni su u svakom neosjećajnom atomu. Sada ćemo razmotriti prirodu ljubavi.

Priroda ljubavi

Privlačnost i kretanje prisutni su u svom čistom obliku u osjećajnim predmetima kao ljubav. Duša je osjećajan predmet. Ovdje se „duša“ odnosi i na vrhovno osjećajno biće, Nad-dušu, i na sićušno osjećajno biće, dušu. U prirodi im je da vole. Čista se ljubav nalazi samo unutar duše. Jedino se iskrivljeni oblik te čiste prirode, ne sama čista priroda, nalaze u odrazu duše - tj. u neosjećajnim predmetima. Stoga se čista ljubav ne nalazi ni u jednom materijalnom predmetu ovoga svijeta. U njima se nalazi njezin iskrivljeni oblik, koji je samo puka privlačnost i kretanje.

Zahvaljujući privlačnosti i kretanju, atomi se okupljaju i oblikuju predmete. Kroz privlačnost predmeti bivaju privučeni jedan drugome. Zbog njihova neovisnog kretanja, planeti se kreću oko Sunca. Sve što je prisutno u pervertiranom predmetu ili pervertiranoj ljubavi također je prisutno u izvornom predmetu u svom neokaljanom obliku.

Neovisnost, privlačnost i odbojnost duše

Neovisnost i privučenost drugim predmetima također su uvijek prisutni u duši. Duša je u ovome svijetu zarobljena. Postoje bezbrojne, sićušne duše, a u prirodi je svake od njih da vole. To se može vidjeti u uzajamnoj privlačnosti duša. K tomu, zbog svoje neovisnosti svaka duša želi biti zasebna.

U ovome materijalnom svijetu svaki predmet privlači druge predmete, a ti drugi predmeti, zbog svog neovisnoga kretanja, nastoje ostati odvojeni od toga predmeta. Veliki predmeti privlače male. Sunce je veliko i privlači planete i satelite prema sebi. Ali zahvaljujući njihovu neovisnom kretanju, ti planeti i sateliti ostaju na određenoj udaljenosti od Sunca i, privučeni njegovom gravitacijskom silom, kruže oko njega. Ono što vidimo u ovome svijetu također postoji u duhovnome svijetu u svome čistom obliku.

Razlika između materijalnog i transcendentalnog sunca

Chandogya Upanishad (8.1.13) izjavljuje:

sa bruyad yavan va ayam akasas tavan esho
’ntar hridaya akasa ubhe asmin dyavaprithivi
antar eva samahite ubhav agnis ca vayus ca
surya-candramasav ubhau vidyut nakshatrani
yac casyehasti yac ca nasti sarvam tasmin
samahitam iti

U reflektiranoj kreaciji postoji pet elemenata, kao i Mjesec, Sunce i zvijezde. Svi su oni prisutni u svom izvornom obliku u Brahmapuri, duhovnome svijetu. Razlika je između ta dva svijeta u tome što je sve u duhovnome svijetu čisto, blaženo i savršeno, dok je u materijalnome svijetu sve nesavršeno, nepotpuno i uzrok sreće i nesreće.

Ljubav je fundamentalna priroda svih bića u duhovnome svijetu. Zato Candi dasa kaže:

brahmanda vy apiya, achaye je jana,
keha na dekhaye tare
premera piriti, je jana janaye,
sei se paite pare
piriti piriti tinati akhara
pi ri ti trividha mata
bhajite bhajite nigudha haile
haibe eka-i mata

Nitko nije vidio onoga tko prožima svemir
Samo onaj tko zna što je ljubav može Ga
Dostići. Piriti (ljubav) ima tri slova i tri su vrste
Ljubavi, ali kad se sažme kao rezultat
Neprestane bhajane, bit će je samo jedna vrsta.

Transcendentalno sunce, Šri Krišna, privlači jive da se okreću oko Njega, i to je vječna rasa

Transcendentalni uživatelj iz Vrindavane, Šri Krišna, sunce je duhovnoga svijeta. Duše koje tamo prebivaju pratioci su Mu u Njegovim zabavama. Snagom privlačnosti Svoje ljubavi, Krišna ih privlači k Sebi. No zbog njihova neovisnoga kretanja, one pokušavaju ostati odvojene od Njega. Stoga, dok snažna sila privlačnosti koja privlači te duše tom suncu nalik Krišni poražava njihovo kretanje, ta ih sila ipak goni da se okreću oko Njega. To je Krišnina vječna rasa.

U toj rasi Njegove prijateljice koje su dio Njegove unutarnje moći vrlo su Mu bliske, a oni koji su dostigli savršenstvo duhovnom praksom nešto su dalje. Krišnine transcendentalne zabave otkrivaju pravu prirodu ljubavi.

Oslobođene su duše privučene Krišnom

Privlači li Krišna sve duše? Ako je to točno, zašto su Mu onda sve duše nisu naklonjene? Krišna doista privlači sve duše. Međutim, postoje dvije vrste duša: zarobljene i oslobođene. Budući da oslobođene duše čisto doživljavaju ljubav i održavaju je živom, snaga Krišnine privlačnosti na njih djeluje jače.

Razlog zbog kojega zarobljene duše nisu privučene Krišnom

Dvije su vrste zarobljenih duša. Čista ljubav onih koji su potpuno zaboravili Krišnu jako je iskrivljena zbog njihova druženja s materijom. Ne znaju ni za što drugo osim za ljubav prema predmetima uživanja i zato danonoćno udovoljavaju svojim osjetilima. Zaboravljajući se, ne prestaju tragati za svjetovnim užicima.

Osim toga, budući da cijene svjetovnu znanost, koja potiče svjetovno uživanje, zaokupljeni su svjetovnim obožavanjem. Neprestano se zavaravaju izjavama poput ovih, „duša ne postoji“, „razmišljanje o duši iluzorno je“ i „svaki pokušaj da se razvije jastvo nije ništa drugo do mentalna agonija“. Neki se zavaravaju da uživaju na razini duše vršeći razna pobožna djela s ciljem da dostignu sreću Svarge.

Kad zarobljene duše razviju sposobnost razlikovanja, odvojenost i vjeru, postaju privučene Krišnom. Neke zatočene duše razviju sposobnost razlikovanja i odvojenost te stječu vjeru u dušu. Zahvaljujući toj vjeri, u stanovitoj mjeri doživljavaju čistu privlačnost prema Šri Krišni, suncu duhovnoga svijeta, te također bivaju privučene Njime. Iako se upuštaju u razne svjetovne, znanstvene ili pobožne djelatnosti, uživaju u Krišninu društvu. Šri Candi dasa ovako opisuje njihovo raspoloženje:

kanu je jivana, jati pranadhana,
e duti nayanera tara
hiyara majhare, parana putali,
nimikhe nimikha hara (1)

tora kulavati, bhaja nija pati,
jara mane jeva laya
bhaviya dekhinu, syama-bandhu bine,
ara keha mora naya (2)

.ki ara bujhao, dharama-karama,
mana svatantri naya
kulavati haina, piriti-arati,
ara kara jani haya (3)

je mora karama, kapale achila,
vidhi milaila taya
tora kulavati, bhaja nija pati,
thaka ghare kula lai (4)

guru durajana, bale kuvacana,
se mora candana-cuya
syama anurage, e tanu becinu,
tila-tulasi diya (5)

padasi durjana, bale kuvacana,
na jaba se loka pada
candidase kaya, kanura piriti,
jati-kula sila chada (6)

Krišna je moj život, moja kasta, moje blago i zjenica
oka moga. On je u srcu mome ljubljeni koji mi se, u
tren oka, izgubi iz vida. (1)

Ti si žena iz ugledne obitelji. Služi svoje muževe.
Čini što hoćeš. Kad malo promislim, vidim da
Nemam nikog drugog do svog ljubavnika Šyamu. (2)

Što mi još možeš reći o dharmi i karmi?
Moj um nije neovisan. Ako sam doista čestita
Žena, tko je onda ta osoba koju želim voljeti? (3)

Brahma je sve uredio prema mojoj
Karmi i sudbini. O, vrla ženo, služi svoje
Muževe i ostani kod kuće sa svojom obitelji. (4)

Zločesti stariji članovi obitelji kude me, ali za me su njihove
Pokude poput mirisne sandalove pomasti. Iz ljubavi prema
Šyami, prodala sam ovo tijelo stavljajući na nj sezamovo
Sjeme i list tulasi.

Moji me zli susjedi kude, ali ja im neću ići.
Candi däsa kaže: „Ljubav prema Krišni
Odbacuje kastu, obitelj i karakter.“ (6)

Priroda duša nesvjesnih svoga identiteta

Duša je u ovome svijetu zaboravila svoj identitet jer se poistovjećuje s materijom. Uspostavlja razne odnose s raznim vrstama ljudi i prema se njima ponaša na razne načine. Poistovjećuje se sa suptilnim tijelom i zamislila je novo tijelo koje se sastoji od uma, inteligencije i ega. Zbog te veze sa suptilnim tijelom, cijeni psihologiju i materijalnu znanost, smatrajući ih svojim blagom, i zato postaje obmanuta.

Osim toga, zbog poistovjećivanja s materijalnim tijelom, koje se sastoji od pet elemenata, misli: „Ja sam brahmacari“, „Ja sam gospodin“ i tako živi isprazan život. Katkad se rađa, katkad umire. Ponekad ne može suzdržati radost, a ponekad je obuzima tuga. Sva slava toj preobrazbi i sva slava Mayinim igrama!

Ponekad se duša rađa kao muškarac i ženi ženu, a ponekad se rađa kao žena i udaje se za muškarca i stvara si mnoštvo svjetovnih briga. Kada uđe u taj krug, poštuje nadređene i brine o podređenima. Boji se vladara, i mrzi neprijatelje. Plaši se sramote i pokuda kad se rodi kao žena u uglednoj obitelj. Odvojena je od svog pravog identiteta kad uspostavi te lažne odnose u ovome svijetu. Kakav užas duša trpi u takvom samonametnutom životu! Smatrajući različita pravila ovoga svijeta svojim gospodarom, potpuno je zaboravila svoga vječnoga gospodara, Krišnu.

Prvobitna privlačnost, sastanak i jedinstvo s Krišnom

U ovoj se točci može pojaviti određeno raspoloženje u odnosu s Krišnom, kako je to u sljedećem stihu izrazio Šriman Mahaprabhu:

para-vyasanini nari vyagrapi griha-karmashu
tam evasvadayaty antar nava-sanga-rasayanam
Sri Caitanya-caritamrita (Madhya-lila 1.211)

Besramna će žena iznutra sve više uživati u susretima
Sa svojim ljubavnikom dok obavlja kućne poslove.

Ovakva vrsta prvobitne privlačnosti (purva-raga) razvija se u duši vezanoj za pravila ovoga svijeta prije nego što se u njoj probudi čista ljubav prema Krišni. Na kraju će duša otići na sastanak s Krišnom. Prvobitna se privlačnost pojavljuje slušanjem o Krišninoj prirodi i odlikama, gledanjem slika Njegova transcendantalnog oblika, prisjećanjem na Njegovu privlačnost i slušanjem zvuka Njegove flaute. Onaj u kojem se pojavi ova prvobitna privlačnost susreće Krišnu uz pomoć sličnih prijateljica. Postupno se uzajamna ljubav između te duše i vrhovnoga uživatelja Šri Krišne, koji je utjelovljenje vječnosti, znanja i blaženstva, produbljuje.

Čista i nečista ljubav

Krišnine transcendentalne zabave u duhovnome svijetu, Vraji, vječne su. Duša je sićušni svjesni djelić, i zato može sudjelovati u tim zabavama. Kad je duša zarobljena, njezin se transcendentalni identitet pojavljuje u iluzornom obliku kao njezino suptilni i grubo materijalno tijelo. Slično tome, čista ljubav prema Krišni koja se nalazi u tom transcendentalnom identitetu pojavljuje se u iluzornom obliku kao ljubav prema svjetovnoj znanosti i svjetovnim predmetima. Zato su tjelesna ljubav ili mentalna ljubav samo iskrivljeni oblik čiste ljubavi prema Bhagavanu. Nisu prava ljubav. No budući da je u zabludi po pitanju svog identiteta, duša ih smatra pavom ljubavlju. Prava je ljubav, međutim, ljubav koja postoji između dvije duše.

Prava ljubav

Brihad-aranyaka Upanishad (4.5.6) izjavljuje:

na va are patyuh kamaya patih priyo bhavati
atmanastu kamaya patih priyo bhavati. (ityupakramya)
na va are sarvasya kamaya sarvam
priyam bhavati atmanastu kamaya sarvam
priyam bhavati. atma va are drashtavyah srotavyo
mantavyo nididhyasitavyo maitraiyyatmani
khalu are drishte srute mate vijnata idam sarvam
viditam iti

Kad se Yajnavalkyeva žena Maitreyi odvojila i od grube i od suptilne materijalne razine, pristupila je mužu i zamolila ga da je pouči.

Yajnavalkya odgovori: „O, Maitreyi, žena zapravo ne voli muža radi njega samoga. Ustvari, u svakoj ga prilici voli radi same sebe. Slično tome, muž voli ženu samo radi vlastite koristi. Ta takozvana ljubav prema mužu, sinu, bogatstvu i tako dalje, samo su prevara. Potpuno odbacujući tu neiskrenost, trebala bi obožavati Bhagavana, vječni predmet ljubavi i dušu svih duša, i samo Njega voljeti ljubavi radi. Zato onaj tko se odvojio od materijalnoga svijeta i suptilnoga tijela treba gledati tu Dušu, misliti o toj Duši i raspitivati se o toj Duši koja je najvoljenija od svih jiva. Tako će saznati sve.“

Važnost je ove vrlo mjerodavne izjave Veda u tome da nema ljubavi na gruboj i suptilnoj materijalnoj razini. Bilo koja sličnost ljubavi ovdje se može doživjeti samo u odnosu s dušom. Čista je duša transcendentalna, a ljubav koja postoji između duša čista je ljubav. Samo za takvom ljubavi vrijedi tragati. Svjetovna ljubav, ili ljubav koja postoji između ljudskih bića, samo je iskrivljeni oblik ljubavi duše. Ljubav koja postoji između duša jedina je prava ljubav.

“Voli Krišnu” glavna je uputa

U Šrimad Bhagavatamu (10.14.55) kaže se:

krishnam enam avehi tvam
atmanam akhilatmanam

Šri Krišna, koji posjeduje šezdeset četiri iznimne odlike, duša je svih duša. Ljubav koju sve duše osjećaju prema Krišni oslobođena je svjetovnih imenovanja i puna najboljih odlika. Oni koji su pisali o psihologiji i kompleksnosti ljubavi bez znanja o pravoj prirodi ljubavi samo su protratili vrijeme, unatoč svoj svojoj pameti, kao da ghee miješaju s pepelom. Takvim je osobama zbog ponosa stalo samo do slave. Umjesto da svijetu donesu dobro, donijeli su veliku nesreću. Braćo! Prestanite slušati bombastične riječi tih ljudi i razvijte vezanost za dušu i tako omogućite prirodi svoje duše da zablista doživljavajući tu ljubav koja je oslobođena svih imenovanja.

*U izvorniku se koristi riječ priti, a prevedena je kao “ljubav”.

Iz Sri Gaudiya Patrika, Godina 11, broj 3, preveo tim Rays of The Harmonist.
Prvi put na engleskome jeziku objavljeno u Rays of The Harmonist No. 13 Karttika 2003


›› Sljedeći članak: Svijetu ne treba nikakav reformator

SADRŽAJ RUBRIKE

›› Jedna stvar koja mijenja sve – novogodišnja poruka

Sacinandana Swami, 30. prosinca 2011. u 18:40 sati ... opširnije

›› Ta divna hrana (hranjenje kao izričaj životnih vrijednosti)

Hranjenje je uz razmnožavanje, branjenje i spavanje jedno od temeljnih načela života, a naš pristup toj po život važnoj aktivnosti određuje nas kao osobe. ... opširnije

›› Pjevanje Hare Krišna maha-mantre

Iako je velik broj ljudi već čuo za riječi "Hare Krišna", rijetko je tko upoznat s njihovim značenjem. U ovom kratkom eseju, Šrila A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada objašnjava značenje Hare Krišna maha-mantre. ... opširnije

›› Vedsko učenje i Hare Krišna pokret

Hare Krišna pokret je žargonski naziv za Međunarodno društvo za svjesnost Krišne (engleska kratica ISKCON). Osnovao ga je 1966. Bhaktivedanta Swami Prabhupada, jedan od najznačajnijih predstavnika vedske duhovne misli. ISKCON je kod nas registriran kao Međunarodno društvo za svjesnost Krišne u Hrvatskoj. ... opširnije

›› Vandana Shiva

Vandana Shiva doktorirala je iz područja fizike na Sveučilištu Zapadnog Ontarija u Kanadi. Poznata je filozofkinja, ekološka aktivistica, ekofeministica i autorica nekoliko knjiga od kojih su dvije prevedene i na hrvatski jezik, „Ratovi za vodu" i „Biopiratstvo". ... opširnije

›› Svijetu ne treba nikakav reformator

Svijet ima vrlo sposobnu osobu koja upravlja njegovim najsićušnijim zbivanjima. Onome tko smatra da ima prostora za reformu samome treba reforma. ... opširnije

›› Slatkoća riječi ‘ljubav’

Ljubav je vrlo slatka riječ. Kad se izgovori, pobudi se vrlo ugodno raspoloženje i u srcu onog tko je izgovori i onih koji je čuju. Premda rijetko mogu shvatiti njezino pravo značenje, ipak svatko voli čuti tu riječ. Svim bićima upravlja ljubav. Mnogi će radi nje čak i život dati. ... opširnije
VIDEO PREDAVANJA
AUDIO PREDAVANJA

• Govardhana puja festival, predavanje u Novinarskom domu

Denis Dumančić (Raso Dadhi Hari das), 30/10/2016

• Predavanje iz Caitanya Caritamrite, 4. poglavlje

Tomislav Klasnić /Sundarananda das/, Nedjeljni program, 3/4/2016

• Predavanje iz Bhagavad-gite kakva jest 16.4

Gordan Jurković (Jananivasa das), 20/3/2016

• Sretna duša

Sretna duša predstavlja vanvremensko znanje Veda – kako ostvariti istinsku sreću duše. Takva je sreća neograničena i nije uvjetovana izvanjskim materijalnim okolnostima. Osoba koja ostvaruje sreću duše djeluje konstruktivno i s ljubavlju čak i u vrlo izazovnim situacijama.

• Predavanje iz Srimad Bhagavatama 1.1.10

Denis Dumančić (Raso Dadhi Hari das), Klub Supersoul, 29/11/2015

• Kirtani u Centru

Recitiranje ili pjevanje Božjih imena (u formi mantre - duhovne zvučne formule), Hare Krišna, Hare Krišna, Krišna Krišna, Hare Hare, Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare, "O, Gospodinova energijo, o, Gospodine, molim vas, prihvatite me i uključite me u svoju transcendentalnu (duhovnu) službu”!, i pažljivo slušanje tema o Bogu, najdjelotvornija je metoda primjene bhakti-yoge. Izgovarajući transcendentalna imena Boga zapravo se družimo s Bogom, na taj način u dodiru s Gospodinovom duhovnom prirodom, naša izvorna duhovna priroda kao božjeg sluge postaje oživljena.

• Predavanje iz Bhagavad-gite kakva jest 16.4

Tomislav Klasnić (Sundarananda das), 4/10/2016
NEWSLETTER
Prijavite se na našu e-listu •

BHAJANI IZ DRUGIH CENTARA